Sve više žena odlučuje se dojiti dijete

Ordinacija dr. Kolarek Karakaš dobila titulu “Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja”

Ordinacija dr. Kolarek Karakaš jedna od osam s počasnim nazivom.

Podaci za 2010. pokazuju da je u Hrvatskoj 66,3 posto djece isključivo dojeno u prva dva mjeseca života. I dok su u čekaonici pred pedijatrijskom ordinacijom dr. Mirjane Kolarek Karakaš u Varaždinu čekali roditelji s bolesnom djecom, u posebnoj prostoriji - potpuno drugačiji prizor.

Štite dojenje

Valentina Šprem u miru je dojila svojeg 2-mjesečnog sina Marija, a pokraj nje bile su još dvije majke, Branka Horvat s dvomjesečnim Markom i Željka Androić sa svojom 2,5-mjesečnom Lanom. Majke s bebama nisu morale čekati na redovni sistematski pregled zajedno s bolesnom djecom, a kada su djeca ogladnila, mogle su ih odmah podojiti, bez razmišljanja o tome tko će ih vidjeti.

Podaci za 2010. pokazuju da je u Hrvatskoj 66,3 posto djece isključivo dojeno u prva dva mjeseca života

Fizički odvojena prostorija za bebe samo je jedan od razloga zbog kojih je ordinacija dr.  Kolarek Karakaš dobila naziv “Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja”. Dodijelili su ga Ministarstvo zdravlja i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu istoimenog programa i to kao prvoj ordinaciji u Varaždinskoj županiji i jednoj od osam ordinacija u Hrvatskoj koje su počasni naziv stekle u protekloj godini.

- Svi pedijatri su prijatelji dojenja i mogu dati zahtjev za ovaj naziv. Medicinska sestra Martina Lončarić i ja smo među prvima, kao pedijatrijski tim, pozvale ocjenjivačku komisiju, koja je utvrdila da smo uspješno proveli program “Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja” – rekla je dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

Njezina ordinacija ispunila je svih deset zadanih kriterija kojima se štiti i promiče dojenje te poštuje i sprečava kršenje Međunarodnog pravilnika o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko. UNICEF je ovaj program pokrenuo kako bi omogućili majkama da u pedijatrijskim te ordinacijama obiteljske i opće medicine dobiju savjete i informacije o optimalnoj prehrani djeteta.

Sve je bolje

U UNICEF-u navode da sve veći broj majki u Hrvatskoj doji: 66,3 posto djece u dobi od rođenja do dva mjeseca 2010. godine bilo je isključivo dojeno. No ističu da se postotak smanjuje s povećanjem dobi: svega 15,9 posto djece u dobi do šest mjeseci ostaje isključivo dojeno. Dr. Kolarek Karakaš pojašnjava da isključivo dojenje znači da se djetetu ne daje niti jedna druga vrsta namirnice, primjerice voćni sok, kašica, povrće i meso. Ujedno naglašava da se u Varaždinskoj županiji nastavlja trend koji je započeo prije četiri godine, a taj je da sve veći broj žena doji svoju djecu, i to sve duže.

Dojenje dijete štiti od infekcija

Zašto je važno dojiti dijete? - Osim što dojenje omogućava pravilan rast i razvoj, dojenče štiti od infekcija i upala. Ujedno osigurava bolji psihomotorni razvoj i razvoj imunološkog sustava – ističe dr. Mirjana Kolarek-Karakaš, specijalistica pedijatrije. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, do šest mjeseci života djetetu je dovoljno samo majčino mlijeko. Dojenje je poželjno sve do druge godine života djeteta uz dodatke u prehrani. - Gotovo svaka majka ima dovoljno mlijeka za isključivo dojenje u prvih četiri do šest mjeseci života djeteta. Postoje razdoblja kada zbog povećanih potreba djeteta ta količina nije dovoljna. No takva razdoblja su kratkotrajna pa je važno ne izgubiti strpljenje. Ne treba ishitreno krenuti na nadohranu adaptiranim mlijekom ili, još gore, kravljim mlijekom koje se nikako ne preporuča do godinu dana starosti dojenčeta – savjetuje liječnica. Podsjeća da je dojenje prednost i kad je u pitanju kućni budžet. - Šest mjeseci roditelji ne moraju za svoje dijete kupovati nikakvu hranu, a mlijeko ne moraju kupovati još i duže – navodi dr. Kolarek Karakaš.

Valentina Šprem

Znala sam da želim dojiti. Mario (2 mjeseca) je moje prvo dijete, rođen je na carski rez i prva dva tjedna smo se mučili. Trebalo je naučiti dojiti, a i svladati strah od bolnih bradavica i upala dojki. Sada sve odlično funkcionira. Noću spava po 6 sati u komadu.

Branka Horvat

Marko (2 mjeseca) je moje četvrto dijete i nadam se da ću ga dojiti do 2. godine. Samo prvo dijete nisam dojila. Razlika između dojenja i hranjenja na bočicu je ogromna, između ostalog i zato što nema razbuđivanja dok dijete noću čeka da mu se pripremi bočica.

Željka Androić

Prvo dijete sam pokušavala dojiti, ali bezuspješno. Nije čak htio jesti ni na bočicu pa ni danas ne znam od čega je živio. Drugo dijete sam dojila godinu dana, a sada dojim i treće dijete, Lanu (2,5 mjeseca). Zasad je sve odlično i nadam se da će tako biti i dalje.

 

Emisija VTV

Kod pedijatara za školarce mjesta nema

Ponedjeljak, 11 Travanj 2011 18:30, Regionalni tjednik  

Djeca iz Lepoglave sljedeći mjesec dobit će pedijatra u svojemu mjestu. Bit će to deveta specijalistička pedijatrijska ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Varaždinskoj županiji, a otvorit će je Županijski dom zdravlja.

- U Lepoglavi će raditi dr. Izabela Kranjčec koja upravo ovaj mjesec završava specijalizaciju iz pedijatrije. Zahvaljujući tome, u svibnju ćemo u Lepoglavi otvoriti novu ordinaciju – najavio je ravnatelj Ivan Crnković.

Time bi trebala biti rasterećena privatna pedijatrijska ordinacija dr. Bojane Ričko-Kovačić u Ivancu. No ogromni problemi zbog manjka pedijatara u zdravstvenoj zaštiti predškolske djece time neće biti riješeni. U županiji je potrebno 13 pedijatara, a trenutno ih radi samo osam.

Nema stanke

Svi imaju oko 1.500 ili čak više malih pacijenata, što je u prosjeku čak 45 posto više od standarda. Iznimka je jedino privatna pedijatrijska ordinacija dr. Dunje Zebec s oko 1.200 pacijenata, ali i ta brojka je viša od propisanog maksimuma. Naime, za zdravstvenu zaštitu predškolske djece standardni broj pacijenata je 950, a maksimalan 1.190. Jedna od posljedica “prenatrpanih” ordinacija su prenatrpane čekaonice i liječnici koji imaju sve manje vremena za pregled pacijenata.

- Naš normativ je 33 djece dnevno, a primimo ih u prosjeku 60 do 70, u eri epidemija i do 100. Prvi pregled djeteta trebao bi trajati 26 minuta, što je u ovakvim uvjetima nemoguće – navodi dr. Mirjana Kolarek-Karakaš.
Njezina kolegica dr. Jasna Buhin iz Novog Marofa kaže da od dolaska na posao do kraja radnog vremena stanke nema. - Nažalost, u takvim uvjetima teško je raditi onako kako bi trebalo – upozorava.

No u pedijatrijskim ordinacijama svakodnevno zvone telefoni novopečenih roditelja koji bi željeli otvoriti zdravstveni karton svojem novorođenčetu. U svim ordinacijama ističu da u pravilu uvijek primaju novorođenčad, ali dogodi se da mjesečno imaju veliki broj upita, pa u tom slučaju neke moraju odbiti.

Kamo ići?

- Imam više od 1.500 pacijenata i jedini način da se oslobodi mjesto za novorođenče jest da roditelji djece koja su napunila sedam godina premjeste karton kod liječnika opće ili obiteljske prakse. Apsolutno nije u redu da dijete od 7 godina odlazi iz skrbi pedijatra, ali je to, nažalost, jedina mogućnost da bismo uopće mogli organizirati rad. Evo, u ponedjeljak sam imala 92 pacijenta – rekla je dr. Vlatka Putar-Kranjc.
I drugi pedijatri sugeriraju roditeljima školske djece da premjeste karton.

- Neki roditelji to razumiju, a neki i ne, razmišljajući na način da je njihovo dijete još malo unatoč polasku u školu – kaže dr. Kolarek-Karakaš.
Dr. Buhin napominje da se i pri premještanju kartona često javljaju problemi, jer su i neke obiteljske ordinacije “prenatrpane”. Time roditelji zapravo i ne mogu ostvariti zajmčeno pravo slobodnog izbora liječnika, jer karton djeteta ne mogu premjestiti u ordinaciju u koju bi htjeli, nego tamo gdje ima mjesta i gdje ih mogu primiti.

Ne idemo u mirovinu!

- Ne spremamo se u mirovinu – poručili su dr. Dunja Zebec i dr. Damir Pikija, pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s najdužim stažem. Oboje bi sljedeće godine mogli u mirovinu, pa je to vjerojatno razlog zbog kojeg su se počele širiti informacije da će dr. Dunja Zebec zatvoriti svoju ordinaciju. Da će to sljedeće godine učiniti i dr. Damir Pikija, rekao nam je pak ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković.     -

Dr. Izabela Kranjčec ovaj će mjesec završiti specijalizaciju iz pedijatrije i početi raditi u Lepoglavi, a sljedeće godine specijalizaciju će završiti dr. Lidija Ptujec. Ona bi trebala raditi u ordinaciji u Novom Marofu, jer će dr. Pikija ići u mirovinu – rekao je Ivan Crnković.     
Međutim, dr. Pikija, baš kao i dr. Zebec kažu da se još ne spremaju u mirovinu, jer žele i mogu raditi, pa njihovi pacijenti, kao i kolege, mogu odahnuti.

No za novu pedijatrijsku ordinaciju mjesta ima, i to u Varaždinskim Toplicama, Trnovcu Bartolovečkom, Maruševcu i Petrijancu. Potreba za pedijatrima u tim mjestima utvrđena je mrežom djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u županiji. Jedan pedijatrijski tim predviđen je i u Lepoglavi. Mrežom je utvrđeno da su u Varaždinu potrebna četiri pedijatra, u Novom Marofu dva te u Ivancu i Ludbregu po jedan, a toliko ih u tim gradovima i radi.

„Za gužve su krivi i pacijenti“

Gužve ne nastaju samo zbog broja pedijatara, navodi dr. Mirjana Kolarek Karakaš. - Po čekaonicama ne bi bilo toliko gužve kada pacijenti ne bi bez velike potrebe, pri najmanjim simptomima, posjećivali liječnika. Na samom početku bolesti nije moguće sa sigurnošću postaviti dijagnozu, što rezultira dodatnim pretragama koje traumatiziraju dijete i roditelja, a opterećuju zdravstveni sustav – pojašnjava pedijatrica.

Traženje liječničkih ispričnica također utječe na pune čekaonice. - Za svaki izdani dokument potreban je pregled djeteta, što neminovno uvjetuje dolazak u ambulantu – kaže dr. Kolarek-Karakaš. Uz to, napominje da pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zbrinjavaju najvećim dijelom kronično bolesnu djecu, djecu s posebnim potrebama koja zbog prirode bolesti češće posjećuju pedijatra.

Djeci trebaju pravi, a ne priučeni pedijatri

Piše: Ljerka Bratonja Martinović, Zadarski list

25.03.2011.

Pedijatrijska tijela upozoravaju da obiteljski liječnici ne mogu biti kvalitetno osoposobljeni s tromjesečnim tečajem kakvog predlaže Ministarstvo zdravstva

Foto: Ivan JAMIČIĆ

Jaka pedijatrijska zdravstvena skrb u interesu je zdravlja djece - upozoravaju pedijatri

Predsjednik radne skupine  za specijalizaciju iz pedijatrije, Josip Grgurić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, Julije Meštrović, i predsjednik Povjerenstva za pedijatriju pri  Ministarstvu zdravstva, Ivan Malčić, odbili su podržati predloženi program specijalizacije iz obiteljske medicine što ga  predlaže Ministarstvo zdravstva, jer smatraju da je tromjesečni program usavršavanja iz pedijatrije koji specijalizacija  obuhvaća prekratak, manjkav i ne odgovara potrebama zdravstvene zaštite  djece.

Pogrešan pristup

 Snižavanjem standardnog broja pacijenata u pedijatrijskim ordinacijama od  1. siječnja 2011. godine, liječenjem djece  u većoj bi se mjeri morali baviti obiteljski  liječnici, no oni - upozoravaju združena  pedijatrijska tijela - nisu osposobljeni za  pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi  djetetu kao pedijatri.

Manjkavost predloženog programa  specijalizacije posljedica je pogrešnog  pristupa zdravstvenoj zaštiti djece, koja je  svedena na svladavanje kompetencija u  liječenju bolesti, dok se o nadzoru i  preventivi uopće ne vodi računa, upozoravaju ugledni pedijatri.

- Dok se program specijalizacije pedijatrije produžava na pet godina, jasno  je da samo tri mjeseca edukacije iz pedijatrije u specijalizaciji obiteljske medicine mogu omogućiti uvid u  neke aspekte zdravstvene  zaštite djece. Iz predloženog  programa nije razvidno kako  će specijalizant obiteljske  medicine samostalno pružiti  rutinsku zdravstvenu zaštitu  novorođenčadi u kući nakon  porođaja, kako će liječiti novorođenče ako mu se kliničko  stanje pogorša? - pitaju se  Grgurić, Meštrović i Malčić.

Jačanje mreže

Upozoravaju i kako bi specijalist obiteljske medicine po  programu morao samostalno  dijagnosticirati i liječiti  najčešće akutne bolesti kod  djece i dojenčadi, ali će istodobno  upalu pluća, mokraćnog sustava i alergije, koje su u toj dobi najčešći razlog  posjeta liječniku, obiteljski liječnik moći liječiti samo pod  nadzorom pedijatra. Zbog  toga čelnici nacionalnih pedijatrijskih tijela traže da se  program usavršavanja iz pedijatrije višestruko produži te da ga napišu iskusni  specijalisti pedijatrije.

"Slabosti sustava zdravstvene zaštite u  društvima koja ih ne oslanjaju na pedijatrijsku službu dobro su poznate. Hrvatska tradicionalno ima izvrsnu pedijatrijsku zdravstvenu zaštitu, na čemu u  interesu zdravlja djece treba ustrajati",  poručuju u svom dopisu pedijatri.

- Za djecu je izbor uvijek pedijatar, i  neovisno o tome koliko će program specijalizacije obiteljskih liječnika trajati, ne  može se reći da smo jednaki i da su naše  kompetencije i znanje isti - objašnjava  Mirjana Kolarek-Karakaš, dopredsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva. U  mjestima gdje nema pedijatara, specijalist obiteljske medicine bit će bolje  rješenje nego liječnik s fakultetom, ali o  djeci mora skrbiti pedijatar - kaže Kolarek-Karakaš, za koju je jedino rješenje  jačanje pedijatrijske mreže ambulanti.

Pola milijuna djece prelazi obiteljskim liječnicima

U Hrvatskoj živi oko 680.000 djece do 14 godina, a pokriva ih samo 260  pedijatara. Prema novom standardu, pedijatri mogu skrbiti o 237.500 djece,  a ostalih pola milijuna prelazi obiteljskim liječnicima. Pedijatri upozoravaju  da je prema Konvenciji o pravima djeteta WHO-a dob djeteta do 18 godine,  te da skrb o adolescentima nije nimalo jednostavnija nego skrb o maloj  djeci.

Nužno više brige za mlade

Ponedjeljak, 27 Prosinac 2010, Regionalni tjednik

Prevencija kardiovaskularnih bolesti koje uzrokuju moždani i srčani udar, ali i zaštita duševnog zdravlja mladih sljedeće će dvije godine biti dva od ukupno pet prioritetnih područja u zaštiti zdravlja stanovništva Varaždinske županije.

Određeno će to biti i strateškim planom za zdravlje do 2012. godine koji je utvrdio Županijski savjet za zdravlje na temelju stručne podloge Zavoda za javno zdravstvo, koji je upućen vijećnicima Županijske skupštine na usvajanje.

Kakav je “zdravstveni karton” stanovnika županije i što će biti poduzeto sljedeće godine da se poboljša, na kraju godine pitali smo predsjednicu Savjeta za zdravlje dr. Mirjanu Kolarek-Karakaš.
Škole mršavljenja

- Najčešći uzrok smrti u našoj županiji, više od 52 posto, su bolesti cirkulacijskog sustava, moždani i srčani udar. Na drugom mjestu s 24 posto su novotvorevine, dakle zloćudne bolesti, a na trećem bolesti probavnog trakta sa šest posto – navodi dr. Kolarek-Karakaš.
S obzirom na to da više od polovice smrtnih slučajeva otpada na bolesti srca i krvnih žila, važan zadatak bit će prevencija. U planu je stoga i organiziranje “Škole mršavljenja” te “Fitnesa za sve”.

- U sprečavanju nastanka bolesti promovira se zdravi stil života. Jako je važno izbjegavati prekomjerno debljanje, pri čemu treba voditi računa o zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti. Zato je potrebno organizirati navedene aktivnosti, i to ne samo kod starije populacije, nego kod svih dobnih skupina. Stalno navodim da svaka prevencija započinje u najranijoj dobi. Nažalost, i kod djece se primjećuje problem prekomjerne tjelesne težine. U školi se smanjuje fond sati tjelesnog odgoja, a slobodnog vremena je sve manje jer su djeca preopterećena svakodnevnim aktivnostima kako u školi tako i izvan nje – ističe poznata pedijatrica.

Planiraju se i aktivnosti kojima bi se ljude upozorilo na smanjenje unosa soli u prehrani.
- Jedan od čimbenika za razvoj bolesti srca i krvnih žila je povišeni krvni tlak, a jedan od mogućih faktora za to je prekomjeran unos soli u organizam. Ne misli se pri tome samo na našu prehranu kod kuće, gdje možemo utjecati na to, već i na prehranu u restoranima, školama, vrtićima. Ne kaže se bez pokrića da je sol “tihi ubojica”, samo mnogi ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s time te su potrebne dodatne aktivnosti u tom smjeru – pojašnjava liječnica.

Mentalno zdravlje

Posebna pozornost posvetit će se zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji ovisnosti i drugih psihičkih poremećaja kod mladih.
- Moramo priznati da se još uvijek ne vodi dovoljna briga o mentalnom zdravlju, ali to je na razini cijelog zdravstvenog sustava. Još uvijek se više bavimo fizičkim zdravljem. Zaboravljamo da narušavanje psihičkog zdravlja dovodi do tzv. psihosomatskih bolesti. Mladi danas imaju problema, nedovoljno se bavimo njima, puno puta su rastrgani između svojih želja i mogućnosti, između sposobnosti i zahtjeva koji se pred njih postavljaju. I nije ovisnost o drogama jedini problem. Sve veći problem su alkohol i pušenje. Svjedoci smo da si djeca uzimaju i život zbog njima nerješivih problema. Oni sami nisu dovoljno jaki, a naša pomoć izostane baš onda kad im je najpotrebnija. Želimo da se veća briga posveti djeci, mladima, ženama pred kojima su sve veće i veće obaveze – napominje dr. Kolarek-Karakaš.

Među prioritetima je i zdravstveno ispravna voda za piće, koja je osnova zdravlja, a bit će nastavljene i aktivnosti na ranom otkrivanju raka debelog crijeva i raka dojke.

U Požegi održan kongres pedijatara

Objavljeno: 11.10.2010, Glas Slavonije

POŽEGA - Na Veleučilištu je održan 9. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva i 8. Kongres pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara. Trodnevni međunarodni skup okupio je 500-tinjak djelatnika medicinske struke, a otvorio ga je predsjednik HPD-a prof.dr. Julije Meštrović. Održane su brojne rasprave i predavanja o djelotvornijem pristupu u preventivi i liječenju djece. Primarna zdravstvena zaštita djece bila je tema i okruglog stola dr. Mirjane Kolarek Karakaš, podpredsjednice HPD-a, koja je govorila na temu “Zdravlje u stilu života djeteta i obitelji”.- Temeljna načela zdravog života uče se već u djetinjstvu. Djecu treba učiti pravilnoj prehrani i odabiru hrane, trebamo kontrolirati i kvalitetu vode koju piju kao i količinu sokova i napitaka koje konzumiraju. Važna je i fizička aktivnost djece, no u sportu je, na žalost, sve jače izražen profesionalizam, u kojemu je važno “biti prvi” zbog čega mnogi unaprijed odustaju od sporta. Ključan faktor u razvoju i odgoju djece svakako su roditelji za čijim se stilom života djeca uglavnom povode. Tempo života je danas takav da roditelji sve manje vremena imaju za djecu. Kada govorimo o obitelji i prehrani jako je važno da osim umjerenosti u jelu svaki obrok pojedemo zajedno u miru i s ljubavi što će se sigurno odraziti i na zdravlje djeteta kao i obitelji, rekla je dr. Mirjana Kolarek Karakaš.H.Kusik

Roditelji se boje simptoma koji se pogoršavaju noću

Simptomi mnogih dječjih bolesti pogoršavaju se tijekom noći. Budući da je noć, liječnici ne rade i malo tko razmišlja jasno nakon buđenja pa mnogi nerijetko paničare. Roditelji često nisu sigurni trebaju li zvati liječnika ili pričekati jutro, no ako mislite da je vaše dijete u opasnosti, primjerice ima visoku temperaturu i izgleda onemoćalo, teško diše, ima neobičan osip ili napadaj, odmah zovite liječnika, Hitnu pomoć ili 112. U slučajevima u kojima situacija nije alarmantna, a dijete se osjeća loše, možete mu privremeno pomoći. Laringitis ili krup čest je kod novorođenčadi i djece do tri godine. Karakteriziraju ga teško disanje i oštar kašalj koji podsjeća na lavež pasa. Najčešće se simptomi pogoršavaju noću jer se protok krvi u respiratorni trakt mijenja nakon što dijete legne. Pomozite mu tako da zatvorite sve prozore i vrata u kupaonici te pustite toplu vodu iz slavina da se nakupi para. Sjedite s djetetom u kupaonici oko 15 minuta.Potom ga dobro obrišite te umotajte u toplu odjeću i deku te sjednite s njim na hladan noćni zrak. Para će opustiti i pročistiti dišne puteve, a hladan zrak smanjiti oticanje grla. Dijete će “prodisati” i uspjeti ponovno zaspati, a ujutro ga odvedite liječniku.

Oblozi se umataju u suhe ručnike
Tjelesna temperatura uobičajeno raste uvečer, no ako dijete ili novorođenče mlađe od tri mjeseca ima temperaturu veću od 38°C, odmah zovite liječnika. Za skidanje temperature najučinkovitiji su hladni oblozi, koji se stavljaju na prsa i prekriju suhim ručnikom, tekućina, i ako je potrebno, paracetamol, napominje liječnica Mirjana Kolarek-Karakaš iz Pedijatrijske ordinacije u Varaždinu.

Upalu uha ublažit će maslinovo ulje
Upala uha, bilo da je riječ o infekciji srednjeg uha ili kanala, može biti vrlo bolna tijekom noći. Ležanje povećava nakupljanje tekućine i stvara dodatan pritisak na upaljeno područje. Za privremeno uklanjanje boli zagrijte žlicu maslinova ulja da bude topla, ali ne vruća. U upaljeno dječje uho stavite od dvije do tri kapi. To će opustiti membrane i odmah mu pomoći. Pomoći će i prislanjanje vlažnog ručnika na uho.

Antihistamin i pumpica za napadaje
Pri astmi i alergijama razina kortizola opada noću, a on djeluje preventivno na astmu. Istodobno razina histamina raste potičući brojne simptome alergije i astme. Dobije li dijete alergijski napadaj noću, antihistamin trebao bi odmah ublažiti stanje, no prije uporabe se obavezno raspitajte kod liječnika smije li ga dijete uzimati. Kod astme inhalator će smanjiti simptome, no ako se napadaji ponavljaju, otiđite liječniku.

Otežano disanje
Začepljenog nosa dijete teško može zaspati pa mu prije spavanja stavite kapi ili sprej koji sadrže sol, što će omekšati membrane i otopiti sekret

Svrbež i opekline  
Osjećaj svrbeža zbog ugriza kukca ili opeklina ublažit će kupanje hidratantnim gelom prije spavanja i ako namažete dijete losionom za suhu kožu