Beba dolazi

SOS Kinderdorf International

Svi se veselimo novom životu koji nam ulazi u kuću . No, mnoge mlade roditelje u početku obuzima strah, da li će se znati snaći u novoj situaciji, hoće li znati biti dobri i odgovorni roditelji. Utješno je da način, na koji djeca rastu omogućuje sticanje iskustva i odrastanje roditelja, zajedno s djetetom.
Ne postoje jednostavni recepti za podizanje djece. Svako je dijete individua.
Svako slijedeće dijete u obitelji, razlikuje se od prethodnog. 
Sigurno ćete doći u priliku da Vas rodbina, prijatelji ili susjedi  kritiziraju, jer ne postupate s djetetom onako, kako oni misle da treba postupati. Mlade roditelje to može zbuniti. Upamtite: ne mora Vaše dijete nešto raditi, samo zato što to radi neko drugo dijete ! 


Niste li sigurni, da li dobro postupate s djetetom, potražite savjet kod svojeg pedijatra.


Vaša doktorica

I hrana i ljubav i lijek

Teško je zamisliti da postoji nešto što objedinjuje sve to. Ne možete zamisliti, ali zaista postoji, nama nadohvat ruke, i još k tome  besplatno. Majčino mlijeko upravo sve to u sebi sadrži. Ono nam daje mogućnost da šest mjeseci ne kupujemo hranu za našu bebu, ne trošimo energiju za pripremu hrane, a na posljetku nemamo problem ambalaže koja zagađuje prirodu, koju toj istoj bebi ostavljamo u nasljeđe. Majčino mlijeko je radost i zdravlje za našu bebu.To bi trebao biti dovoljan motiv za svaku majku da doji svoje dijete. Majka koja je uvjerena da ima dovoljno mlijeka sigurno će ga i imati.Važan je princip samopouzdanja.Okolina mora majci pružiti potporu.Neobično je važan pozitivan stav cijelog društva prema dobrobiti dojenja.Svake se godine početkom kolovoza, od 1. – 8., obilježava Svjetski tjedan dojenja s namjerom senzibilizacije društva, da je dojenje prednost za obitelj ali i društvo u cjelini. To se očituje zdravijom populacijom, manjoj potrošnji lijekova i manjim brojem posjeta liječniku.

Dobrobit dojenja:
Pravilan rast i razvoj dojenčeta
Bolji psihomotorni razvoj i razvoj imunološkog sustava
Manji broj upala dišnog sustava, upala mokraćnih puteva i upala srednjeg uha
Smanjena učestalost alergija, astme, ekcema
Manji rizik razvoja šećerne bolesti ovisne o inzulinu
Dojenje daje djetetu osjećaj sigurnosti, smirenosti i neizmjerne ljubavi koja ga okružuje
Dojena djeca imaju bolji emocionalni i društveni razvoj

Da bi dojenje bilo uspješno majka se mora pripremiti već u trudnoći. Mlijeko se počinje stvarati već krajem trudnoće, no prava laktacija počinje nakon poroda i to pod utjecajem hormona prolaktina i oksitocina.O prolaktinu ovisi stvaranje mlijeka, a o oksitocinu izlučivanje mlijeka. Dakle dojenje je pod utjecajem neurohormonalnih refleksa koji su osjetljivi na vanjske podražaje. To znači da će sretna i zadovoljna majka djelovati na njih stimulirajuće, a zabrinuta majka, umorna i puna briga i strahova djelovati će negativno, stvarati će se sve manje mlijeka s krajnjim ishodom prestanka dojenja. Majka koja je sigurna u sebe i koja ima potporu okoline prebroditi će sve početne poteškoće i krize s kojima se sreće u prvim danima nakon poroda. Najčešći problemi su bolne grudi koje dijete neće prihvatiti, bol u bradavicama, oštećenje bradavica koje najčešće nastaje zbog nepravilnog položaja djeteta na dojci, tj. kad u ustima ima samo bradavicu, a ne i dio areole ( tamne kože oko bradavice ), zastoj mlijeka-mastitis, upala dojke. No, sve su to poteškoće koje pogađaju gotovo sve dojilje u početku, i koje nisu nepremostive.Treba se obratiti svojem liječniku koji će zasigurno naći način otkloniti problem. Dobar dio majki odustaje uslijed navedenih poteškoća, ne znajući u tom trenutku, koliko je važno ne posustati, ne odustati, jer nagrada je neprocjenjiva.Sretno, zdravo i zadovoljno dijete.A to je san svake majke, zar ne? Dobrobit za majku. Zbog kontrakcija maternice uslijed procesa dojenja manja su i kraća krvarenja nakon poroda. Majka se znatno prije vraća na normalnu težinu, a i manji je rizik oboljevanja od karcinoma dojke ili jajnika, ako je majka dugo dojila.Ali od svega najveća je dobrobit i sreća za majku zdravo i zadovoljno dijete, na što je ona svojim trudom i upornošću dojenjem, svakako utjecala.

Osobitosti majčinog mlijeka:
Majčino mlijeko je najzdravija hrana, koja svojim sastavom zadovoljava potrebe djeteta za hranom i tekućinom u prvih šest mjeseci života. Nema niti jednog industrijski proizvedenog mlijeka za dojenčad koje bi bilo identično majčinom mlijeku.Zato se i kaže da: majčino mlijeko kao i majčino srce nema zamjene. Zašto je to nemoguće postići?Stoga jer se sastav mlijeka mijenja prema potrebama djeteta koje raste. Ono se mijenja i kod samog podoja.U početku je mlijeko vodenasto, plavkasto jer u njemu ima najviše vode i šećera, malo bjelančevina i skoro ništa masti. Pri kraju podoja mlijeko je gusto, bolje žuto i bogato mastima. Prvo mlijeko koje se stvara u prva 2-3 dana naziva se kolostrum.To je gusta tekućina kojoj su glavni sastojak upravo bjelančevine i to baš one koje štite od upala. Majčino mlijeko se izvrsno probavlja i iskorištava te su dojena djeca češće gladna. U slučaju da majka ima više mlijeka nego što su potrebe njezine bebe može ga pohraniti, odnosno zamrznuti za one dane kada neće biti u mogućnosti dojiti svoju bebu.U hladnjaku može stajati do 5 dana, ali ga je ipak bolje zamrznuti ukoliko se neće upotrijebiti unutar 48 sati. Ako je u maloj ledenici koja je sastavni dio hladnjaka, a ima odvojena vrata može se rabiti do tri mjeseca, a ako je u zamrzivaču na -20 C može se koristiti i 12 mjeseci. Mlijeko treba odmrzavati na sobnoj temperaturi, ali ako je hitno može i u toploj vodi.U odleđenom mlijeku su masne grudice koje se daljnjim zagrijavanjem otope. Otopljeno mlijeko promućkati i dalje grijati u bočici pod mlazom tople vode do normalne temperature.NE SMIJE SE ODLEĐIVATI U MIKROVALNOJ PEĆNICI JER DOLAZI DO NEJEDNOLIKOG ZAGRIJAVANJA, PA SU MOGUĆE OPEKOTINE! Jednom otopljeno mlijeko nije preporučljivo ponovno zaleđivati, ali može stajati 24 sata u hladnjaku.Na vrećici za pohranu mlijeka napisati datum pohrane i količinu.

UNICEF
Unicef je tijekom kolovoza i rujna 2007.godine proveo ispitivanje o učestalosti dojenja, na uzorku od 1400 roditelja djece do godinu dana starosti. U to su bile uključene 22 pedijatrijske ordinacije, među njima i pedijatrijska ordinacija dr.Mirjane Kolarek Karakaš iz Varaždina. Na žalost, prvi rezultati su pokazali da polovica majki odustaje od isključivog dojenja svojeg djeteta već u prvom mjesecu njegova života, a tek 13,4% majki dijete isključivo doji punih šest mjeseci. U prvom mjesecu 21% uz dojenje dohranjuje adaptiranim mlijekom, 13% tijekom prvog mjeseca potpuno prelazi na prehranu adaptiranim mlijekom. U 2. mjesecu to je 30%, u 3. mjesecu 37% djece. Ključnu ulogu u odluci majke da li će dojiti svoje dijete imaju rodilišta, neposredna okolina majke, bake, te najviše patronažne sestre. Roditelji za savjet najviše vole pitati pedijatre. Naglašavaju potrebu za većom dostupnošću informacija, predlažu web stranicu ili pomoć telefonom. U svakom slučaju roditelji iznose mišljenje da je potreban veći angažman društva u razvijanju pozitivnog stava prema dojenju, tj. razvijanju svijesti o svekolikoj koristi koju time dobivamo, i kao pojedinci i kao društvo u cjelini.

Mirjana Kolarek Karakaš dr.med.spec.pedijatar
Predsjednica Povjerenstva za PZZ
Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju